U noći s 27. na 28. januar 1942. godine, Prva proleterska brigada krenula je na Igmanski marš, prelazeći stotinjak kilometara kroz snijeg i hladnoću od Jahorine do Foče. Ova herojska priča trajala je 18 sati, s više od 700 boraca suočenih s temperaturom od minus 40 stepeni. Igmanski marš postao je simbol odlučnosti, izdržljivosti i čudesnog junaštva, ostavljajući trajno sjećanje na nadljudske napore boraca, među kojima su mnogi promrzli i podnijeli su amputacije bez anestezije.
U priči o Igmanskom maršu, hladnoća je bila nemilosrdna. Borci su prolazili kroz ledeno vrijeme, noseći opanke koji su se pokazali iznenađujuće učinkovitima u odnosu na čizme ili cipele. Promrzavanje i amputacije tokom marša ostavili su trajni pečat na priči, čineći je ne samo herojskom, već i podsjetnikom na nevjerojatnu izdržljivost boraca.
Spomenik u Vogošći
Simbol hrabrosti
i izdržljivosti
Na trasi Igmanskog marša, Vogošća zauzima posebno mjesto, a Spomen-obilježje Igmanskom maršu u Vogošći predstavlja simbol herojskog poduhvata. Ovaj spomenik simbolizira hrabrost i odlučnost boraca Prve proleterske brigade koji su koračali kroz snijeg i hladnoću prema slobodi. Smješten u Vogošći, ovaj spomenik podsjeća na izuzetne napore boraca i njihovu žrtvu u jednom od ključnih trenutaka Drugog svjetskog rata.
Nacionalni Spomenik
Igmanskom Maršu
Spomenici posvećeni Igmanskom maršu nalaze se duž trase od Vogošće do Velikog polja na Igmanu u Bosni i Hercegovini. Sačinjavaju nacionalni spomenik s deset spomen-obilježja, obuhvatajući lokacije poput Vogošće, Reljeva, Vrela Bosne, Gubavca, Osjeka, Velikog polja, Brezovače, kao i spomen-piramidu u Trnovu. Ovaj značajan kompleks svjedoči o hrabrosti i patnjama boraca tokom marša.
